Unos hrane biljnog porijekla i smanjenje unosa hrane životinjskog porijekla prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Veliki sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, masnoća u krvi, šećera u krvi na tašte, u usporedbi sa svejedima. Nadalje, postoje dokazi o nižoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti u osoba koje se hrane pretežito s hranom biljnog porijekla. Stoga je sasvim izvjesno da povremeni vegetarijanski dani mogu biti od koristi za zdravlje svih populacijskih skupina. Osobe koje svakodnevno jedu meso mogu započeti malim koracima, primjerice odabirom jednog dana u tjednu kada neće jesti ni meso ni ribu. Sljedeća stepenica bila bi postepeno kompletno izbacivanje mesa iz prehrane povećavanjem bezmesnih dana u tjednu. Za one koji odluče ići korak dalje slijedi zamjena mlijeka biljnim napitcima, zatim zamjena jogurta biljnim varijantama poput sojinog i kokosovog i na kraju sira i jaja biljnim alternativama poput sjemenki lana, chia sjemenki, banane, tofua, pirea od jabuke i pslijuma koji mogu služiti kao zamjena za jaja u popečcima, kolačima i muffinima.
Uživajte u najdražim jelima
Ne trebate se bojati da ćete nešto propustiti ako ne jedete namirnice životinjskog porijekla, jer sva vaša najdraža jela poput pizze, sendviča i burgera imaju svoju biljnu alternativu koja može zadovoljiti i najzahtjevnija nepca. Cilj biljne prehrane nije uskratiti jelo, već napraviti zamjenu. Pa tako "veganizirajte" jela na način da maslac zamijenite avokadom, piletinu tofuom, a govedinu grahom. Svakako isprobajte vegetarijanski umak bolognese od crvene leće, faširance od graha i gljiva ili sekeli gulaš s dimljenim tofuom.
Dobro se pripremite
Nemojte dozvoliti da vas glad dočeka nespremne. Svaki tjedan zapišite nekoliko najdražih bezmesnih jela na papir i nabavite namirnice koje vam trebaju za njihovu pripremu. Tako ćete uštedjeti novac i spiječiti nepotrebno bacanje hrane. Kada pripremate popečke, umake za tjesteninu ili povrtne juhe i variva, napravite veću količinu pa zamrzavajte. Tako ćete uvijek pri ruci imati brz, kvalitetan i ukusan obrok. Nemojte zaboraviti označiti hranu koju zamrzavate, a napišite što je u pakiranju i datum zamrzavanja.
Napunite smočnicu
Smočnica napunjena osnovnim namirnicama olakšat će prelazak na "plant based" prehranu. Neke glavne namirnice su mahunarke (grah, grašak, slanutak i leća), žitarice (integralna riža, kvinoja, heljda, ječam), sušene gljive, orašasti plodovi poput badema, sjemenke lana, krumpir i luk. Također, neka vam se u zalihama uvijek nađe biljni izvor proteina poput seitana, tofua, tempeha ili sojinih ljuspica.
Vege dodaci prehrani
Odabir potpuno prirodnih dodataka prehrani koji ne sadrže sastojke životinjskog porijekla još je jedna karika u lancu prema održivom „plant based“ životnom stilu. Podsjetimo, švicarski kvasci, točnije kvasci uzgajani u tvornici Bio-Strath su hranjeni bogatom i raznolikom mješavinom biljaka koja sadrži više od 50 različitih biljnih vrsta. Primjenom nježnog tehnološkog postupka fermentacije, koja se naziva plazmoliza, stanična stijenka kvasca se otvara, a time se dobiva bogata mješavina od čak 11 vitamina, 19 minerala, 20 aminokiselina i 11 gradivnih elemenata. Kao što su nutrijenti u hrani u sinergističkom odnosu, tako i Strath biljni kvasci predstavljuju cjelinu u kojoj mikro i makro nutrijenti međusobno surađuju i svome domaćinu osiguravaju više zdravlja. Upravo od takvog cjelovitog i prirodnog dodatka prehrani organizam ima najviše koristi, a dodaci prehrani koji zadovoljavaju tzv. „clean label“ uvjete i ne sadrže sastojke životinjskog porijekla, budućnost su dodataka prehrani.
