Prije više od 2000 godina Hipokrat, poznat kao otac moderne medicine, smatrao je kako sva bolest počinje u crijevima. Danas znamo kako naš organizam nastanjuju trilijuni mikroorganizama među kojima su tisuće različitih vrsta. U nama i na nama žive ne samo bakterije, već i gljivice, paraziti i virusi, a kod zdravih osoba navedeni mikroorganizmi, koje još nazivamo i mikrobiota, žive u mirnoj slozi. Najveći broj mikroorganizama živi u našim crijevima uključujući tanko i debelo crijevo.
Bakterije kao potporni organ u ljudskom organizmu
Pogledamo li ukupan broj ljudskih stanica u organizmu i usporedimo li ga s brojem bakterijskih stanica shvatit ćemo da smo više bakterija nego čovjek jer broj bakterijskih stanica premašuje broj ljudskih stanica. O nevjerojatnoj mnogobrojnosti bakterija u našim crijevima govori i podatak kako je u jednom gramu ljudske stolice više bakterija nego što je ljudi na čitavoj kugli zemaljskoj. Svaki mikroorganizam, kao i svaka ljudska stanica sadrži određeni broj gena. S obzirom da su mikroorganizmi brojniji od ljudskih stanica, i njihov genetski materijal (koji se naziva mikrobiom) je brojniji od ljudskog genetskog materijala. Mikrobiom je toliko važan da se naziva i potpornim organom jer igra nekoliko ključnih uloga u promicanju nesmetanog svakodnevnog rada ljudskog tijela. Primjerice, bakterije u crijevima proizvode mnoge korisne tvari poput vitamina, hormona, enzima i masnih kiselina.
Važna je ravnoteža
Mikrobiom se sastoji od mikroba koji mogu biti i štetni i potencijalno korisni. Kad je organizam zdrav, obje vrste mikroba zajedno funkcioniraju, međutim, njihova ravnoteža može se narušiti uslijed djelovanja vanjskih čimbenika kao što je primjerice prehrana i tada dolazi do disbioze. Pokazalo se kako široki spektar mikroba u crijevima čini naš mikrobiom učinkovitijim i otpornijim. Raznolik mikrobiom bolje funkcionira od mikrobioma koji ima manji broj bakterija jer se smatra kako u slučaju da jedna bakterija ne može izvršiti svoju zadaću, tu je neka druga koja ju može zamijeniti u obavljanju tog zadatka.
Kako Strath kvasci utječu na mikrobiotu?
Poznavanje sastava mikrobioma važan je korak u razumijevanju uloge mikrobioma u stanjima zdravlja i bolesti. Mikrobiota gastrointestinalnog sustava sudjeluje u različitim metaboličkim procesima, primjerice u imunološkom sustavu, a uočena je poveznica između mikrobiote i različitih kroničnih oboljenja poput kardiovaskularnih bolesti i pretilosti. Stoga su se švicarski znanstvenici pitali kako unos Stratha odnosno biljnog kvasca utječe na bakterije u našim crijevima i odlučili provesti istraživanje. U istraživanju su sudjelovale zdrave žene između 25 i 35 godina s prekomjernom tjelesnom masom koje su tijekom tri tjedna unosile Strath u obliku dodatka prehrani.
Rezultati su pokazali kako Strath značajno utječe na crijevni mikrobiom, a nastale promjene su pozitivne. Tako je Strath utjecao na povećanje bakterija u crijevima koje proizvode kratkolančane masne kiseline posebice butirat. Butirat doprinosi regulaciji imunosnog sustava crijeva, a kronični nedostatak butirata u crijevima povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti i kardiovaskularnim bolestima.
Debljina, mikrobiota i kvasci
U crijevima ljudi dominiraju dva koljena bakterija: Bacteroidetes i Firmicutes koji predstavljaju 90% svih bakterija u crijevima, a smatra se kako pretile osobe imaju viši udio Firmicutes u odnosu na Bacteroidetes. U istraživanju švicarskih znanstvenika u crijevima ispitanica otkriveno je kako Strath kvasci imaju pozitivan učinak na omjer navedenih bakterija. Također, još jedno blagotvorno djelovanje Stratha je i na krvni tlak, točnije, kod osoba s prisutnim metaboličkim sindromom, Strath je uspio sniziti krvni tlak. Strath kvasci posebni su kvasci koji su hranjeni s više od 50 različitih vrsta ljekovitog bilja i koji nam osiguravaju više od 60 metaboličkih aktivnih tvari koji djeluju u sinergiji i pružaju potporu imunosnom sustavu i cjelokupnom organizmu, a ako je suditi prema najnovijem istraživanju, ostvaruju i blagotvoran učinak na mikrobiotu u našim crijevima.
Literatura:
- Ursell, L.K., et al. Defining the Human Microbiome. Nutr Rev. 2012 Aug; 70(Suppl 1): S38–S44.
- López-Cepero, A. A., Palacios, C. (2015) Association of the Intestinal Microbiota and Obesity. P. R. Health Sci. J. 34, 60-64.
- Joller, P., Cabaset, S., Maurer, S. Influence of a food supplement on the gut microbiome in healthy overweight women. Functional Foods in Health and Disease 2020; 10(10):428-438.
- den Besten, Gijs., et al. The role of short-chain fatty acids in the interplay between diet, gut microbiota, and host energy metabolism. J Lipid Res. 2013 Sep; 54(9): 2325–2340.
